Odvjetništvo u Republici Hrvatskoj
Odvjetništvo u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o odvjetništvu - N.N. br. 9/94 od 27. siječnja 1994. i N.N. br. 117 od 13. listopada 2008. Hrvatska odvjetnička komora predstavlja odvjetnike kao dio odvjetništva čitave Republike Hrvatske. Svi odvjetnici moraju biti članovi Hrvatske odvjetničke komore. Odvjetnička komora je samostalna organizacija sa svojstvom pravne osobe.Neovisnost Hrvatske odvjetničke komore očituje se u činjenici da samostalno donosi odvjetničku tarifu koja sadrži cijene odvjetničkih usluga u Hrvatskoj.
Kodeks odvjetničke etike donijela je Skupština Odvjetničke komore. Polazeći od temeljnih vrijednosti društva, Kodeks utvrđuje načela i pravila koja su odvjetnici i odvjetnički vježbenici dužni poštovati u obavljanju odvjetništva. Kodeks odvjetničke etike slijedi rješenja i stajališta u skladu s tradicijom građanskog prava.
Odvjetnička komora vodi imenike odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, upisnike zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava te druge knjige propisane Zakonom ili Statutom Odvjetničke komore. Ti su imenici javne knjige. Izvaci iz imenika i drugih upisnika koje vodi Odvjetnička komora, kao i potvrde koje se izdaju na temelju podataka iz takvih knjiga, javne su isprave.
Odvjetnička komora je dužna objavljivati konačne odluke koje se tiču unošenja ili brisanja imena odvjetnika iz imenika ili upisnika u NARODNIM NOVINAMA.
Samostalnost i neovisnost odvjetništva u Hrvatskoj
Samostalnost i neovisnost odvjetništva u Hrvatskoj postiže se u prvom se redu:
- Samostalnim i neovisnim djelovanjem odvjetništva kao slobodne djelatnosti;
- ustrojem odvjetništva u okviru Hrvatske odvjetničke komore (u daljnjem tekstu: Komore) kao neovisne udruge odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske;
- prihvaćanjem Statuta i drugih akata Komore;
- odlučivanjem koje se tiče stjecanja i prestanka prava na obavljanje odvjetništva.
Odvjetnici se obvezatno udružuju u Komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.
Komora prati i proučava odnose i pojave koji su od interesa za uređenje i zaštitu sloboda i prava građana i pravnih osoba te za unapređenje odvjetništva.
Komora obavještava Hrvatski sabor, te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, po vlastitom poticaju ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima odvjetništva i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja odvjetništva te radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba.
Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadataka odvjetništva.
Komora odlučuje o suradnji s drugim odvjetničkim komorama.
Pružanje pravne pomoći
Odvjetnici imaju pravo pružati sve vrste pravne pomoći, a posebice:
- davati pravne savjete;
- sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave, i sl.);
- sastavljati tužbe, žalbe, podneske, zahtjeve, izvanredne pravne lijekove i druge pravne dokumente;
- predstavljati stranke.
Obveza svakog odvjetnika je da uredno i učinkovito obavlja svoju odvjetničku djelatnost. Odvjetnik ne smije izvoditi aktivnosti koje su u suprotnosti s ugledom i samostalnošću odvjetništva. Ako nije drugačije određeno Zakonom, samo odvjetnicima je dopušteno pružati stručnu pravnu pomoć. Najvažnija iznimka u ovom pravilu su redoviti i izvanredni profesori koji predaju pravne predmete na sveučilištima u Republici Hrvatskoj, a koji mogu davati pravne savjete i mišljenja. Nisu ovlašteni pružati nijednu drugu vrstu pravne pomoći. Davanje savjeta i pravnog mišljenja ne uključuje sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava, itd.) ili tužbi, žalbi, podnesaka, zahtjeva, izvanrednih pravnih lijekova i drugih pravnih isprava.