Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, objavio je analize presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima Biagini protiv Hrvatske i Zelenika protiv Hrvatske.
U predmetu Biagini protiv Hrvatske, rješenjem Carinske uprave, Područni ured Rijeka, utvrđeno je da podnositelj ne ispunjava uvjete za privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine te je podnositelju naloženo plaćanje carinskog duga za uvoz jahte u Hrvatsku, iako nije bio vlasnik plovila. Predmetno rješenje povodom žalbe podnositelja potvrdilo je Ministarstvo financija. Upravni sud u Rijeci te Visoki upravni sud RH odbili su podnositeljevu upravnu tužbu i žalbu, presudivši da je podnositelj odgovoran za dug jer nije ispunio uvjete za privremeni uvoz. U ustavnosudskom postupku podnositelj je tvrdio da je odluka carinskih vlasti bila nepredvidljiva i da mu je nametnut prekomjeran financijski teret, no njegovu ustavnu tužbu Ustavni sud je odbio. Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je opseg preispitivanja svih okolnosti predmeta od strane nacionalnih tijela i sudova bio preuzak te je zaključio da su isti, time što su podnositelju nametnuli plaćanje značajnog iznosa carinskog duga, propustili uspostaviti pravičnu ravnotežu izmeđupostavljenog legitimnog cilja i podnositeljevog prava na mirno uživanje vlasništva.
U predmetu Zelenika protiv Hrvatske, podnositelj zahtjeva je pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu podnio tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete zbog neodgovarajućih uvjeta smještaja u Zatvoru u Zagrebu te povrede prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života jer organizacija posjeta u zatvoru nije bila odgovarajuća. Općinski sud djelomično je presudio u korist podnositelja, dodijelivši mu dio traženog iznosa naknade štete zbog neodgovarajućih uvjeta smještaja u zatvoru te odbivši preostali dio njegova tužbenog zahtjeva. Žalbu podnositelja odbio je Županijski sud u Puli, nakon čega je podnositelj podnio ustavnu tužbu. Ustavni sud je rješenjem odbacio ustavnu tužbu podnositelja kaonedopuštenu zbog neiscrpljivanja dostupnih pravnih sredstava. Europski sud za ljudska prava je prigovor podnositelja istaknut zbog članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda , odnosno zbog povrede prava na pristup sudu proglasio nedopuštenim i zaključio da podnositelj nije iskoristio raspoloživo pravno sredstvo koje je imao na raspolaganju te je prigovore istaknute zbog članaka 3. i 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodatakođer proglasio nedopuštenima.
https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/nove-analize-1202/1202