Društvene mreže sve više postaju dio naše svakodnevnice pa tako i dio odvjetništva te je upravo stoga 39. Dan hrvatskih odvjetnika, koji je u petak održan u Zagrebu, bio posvećen dobrim i lošim stranama prisutnosti odvjetnika na društvenim mrežama.
U uvodnom pozdravnom govoru o problemima i situaciji u odvjetništvu govorio je predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Robert Travaš, koji je ukazao da „nismo zadovoljni ponašanjem i radom Europske komisije odnosno njene Glavne uprave za unutrašnje tržište u odnosu na hrvatsko odvjetništvo“, koja u svojim traženjima i zahtjevima koje postavlja pred HOK ne uzima u obzir da se Hrvatska odvjetnička komora „u cilju očuvanja neovisnosti financira jedino i isključivo od članarina i upisnina svojih članova“.
„Neka naša ministarstva (a tu ne mislim na Ministarstvo pravosuđa i uprave) jednostavno prepisuju i slijepo slušaju sve što dolazi iz Bruxellesa i postaju u provođenju direktiva kako se ono kaže ‘veći vjernici od Pape’“, istaknuo je Travaš te dodao da se u odvjetništvu zapošljava najveći broj pravnika u RH dok se istovremeno stalno smanjuje opseg odvjetničkih poslova.
„U toj situaciji i manje države kao što je naša, moraju znati u zadanim okvirima braniti i ostvarivati i svoj nacionalni interes, a i hrvatsko odvjetništvo jest ili bi trebalo biti hrvatski nacionalni interes“, naglasio je predsjednik HOK-a.
„Kao predstavnik hrvatskog odvjetništva ne mogu prešutjeti ni neke navode u dijelu izvješća predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju u pravosuđu podnesenom Saboru RH, a koji se dotiču odvjetništva“, nastavio je Travaš i referirao se na dvije stvari: pravo odvjetnika na podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije te na troškove postupka.
HOK već godinama traži da se odvjetnicima omogući pristup cjelokupnoj sudskoj praksi jer je to „conditio sine qua non da bi mogli kvalitetno postaviti i obrazložiti prijedlog za dopuštenje revizije“.
„Kad nam to bude omogućeno tada možemo početi razgovarati treba li i na koji način regulirati pristup odvjetnika Vrhovnom sudu RH u slučaju da isti nisu dovoljno stručni ili da se ponašaju neprofesionalno u odnosu na VSRH“; zaključio je.
Što se tiče navoda predsjednika VSRH-a o tome da odvjetnici namjerno produžuju trajanje postupka, Travaš je kazao kako smatra da su takvi navodi neosnovani obzirom na ograničenje broja radnji koje sud priznaje kod naknade troška u prvostupanjskom postupku, a što već duže vremena postoji u Tarifi, te da bi „prije takvih navoda o našoj profesiji bilo korektno da se o tome razgovaralo s HOK koji predstavlja odvjetništvo u RH“, ali to je, kako je kazao „nažalost izostalo“.
Na kraju svog govora predsjednik HOK-a podsjetio je da „javni bilježnici nemaju zakonsku ovlast sastavljanja privatnih isprava već samo ovjere potpisa na njima pa ih molim da se toga i drže“.
Predsjednica Odvjetničke akademije HOK-a dr.sc. Laura Valković moderirala je Okruglim stolom a o temi „Biti ili ne biti odvjetnik na društvenim mrežama“ govorila je izvanredna profesorica Tea Vukušić Rukavina s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.