Centar za mirenje

Što je mirenje (medijacija)?

Mirenje (medijacija) je način rješavanja (postojećih ili budućih) sporova uz pomoć/sudjelovanje jednoga (ili više) izmiritelja (medijatora) u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti  spor.

Izmiritelj (medijator) pomaže strankama postići nagodbu, bez ovlasti da im nametne obvezujuće rješenje.

Mirenje (medijacija), stoga, omogućuje strankama da same, rukovodeći se svojim interesima i potrebama, riješe svoj spor.

Budući da nam interes stranke mora biti na prvome mjestu, vrlo je korisno da odvjetnici/odvjetnice poznaju postupak mirenja (medijacije) i da za njime što češće posežu kako bi pomogli svojim stranakama.

Isto tako, strankama, koje se odluče svoj spor (pokušati) riješiti mirenjem (medijacijom), najčešće u tome treba pomoć i podrška punomoćnika – odvjetnika pa je vrlo važno da odvjetnici/odvjetnice što bolje poznaju postupak i mehanizme mirenja (medijacije).

Kako se pokreće postupak mirenja?

Zainteresirana stranka  postupak mirenja može pokrenuti PRIJEDLOGOM koji se upućuje CENTRU ZA MIRENJE pri HOK-u (CZM). Nakon što se stranke dogovore o provođenju postupka mirenja, pristupaju sklapanju  SPORAZUMA O MIRENJU kojim uređujuju postupak.

CZM će, čim primi prijedlog jedne strane za provođenje postupka mirenja, o tome obavijestiti drugu stranu i pozvati je da se očituje, a po potrebi i s njome pokušati dogovoriti provođenje postupka.

Tko je ovlašteni izmiritelj (medijator)?

Izmiritelj (medijator) je osoba (u postupku ih može biti više) koja na temelju sporazuma stranaka provodi postupak mirenja (medijacije). Članovi Centra  za mirenje  su odvjetnici–ovlašteni izmiritelji  (medijatori). Popis odvjetnika izmiritelja (medijatora) nalazi se na web stranici Hrvatske odvjetničke komore www.hok-cba.hr.

Koja je uloga izmiritelja (medijatora)?

Izmiritelj (medijator)  je posebno educirana osoba koja u postupku nastoji potaknuti komunikaciju između stranaka, pružiti  im mogućnost da iznesu sve što žele te im nastojati pomoći da same trajno riješe svoj sukob na njima zadovoljavajući način.

Izmiritelj (merdijator) ne donosi odluku o sporu, ne “presuđuje”, sudbina spora u mirenju (medijaciji) uvijek je u rukama samih stranaka.

Koje su obveze izmiritelja (medijatora)?

Izmiritelj (medijator), koji je u mirenju dužan postupati stručno, svrhovito i nepristrano, provodi postupak u skladu s pravilima mirenja (medijacije) i Zakonom o mirenju s ciljem da omogući  strankama da izraze svoje stavove te da nesmetano i bez prisile odluče o sporu.

Najjednostavnije rečeno, stranke odlučuju o sporu, dakle, o meritumu, a izmiritelj (medijator) o postupku mirenja (medijacije).

Koliko traje postupak mirenja (medijacije)?

Postupak može trajati najduže 60 dana, uz mogućnost produljenja po sporazumu stranaka.

Troškovi postupka

Troškovi postupka su odnose na troškove izmiritelja (medijatora), troškove punomoćnika-odvjetnika, ako ga stranke angažiraju, te paušalnoga iznosa za pokretanje postupka pred CZM-om.

Ne sporazumiju li se drukčije, svaka stranka snosi svoje, a troškove postupka mirenja (medijacije) snose na jednake dijelove. Za pokretanje postupka plaća se paušalni iznos i to u visini od 250,00 kn za fizičke osobe, a  450,00 kn  za pravne osobe.

Troškovi izmiritelja (medijatora) ovise o utrošenim satima na koje same stranke mogu izravno utjecati.  U sporazumu o mirenju stranke i izmiritelj (medijator) ugovaraju  cijenu sata mirenja (medijacije) u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Tarifa)Tbr. 34, 37 i 39.

Mogu li odvjetnici mogu zastupati svoju stranku u postupku mirenja (medijacije)?

Odvjetnik može sudjelovati u postupku mirenja (medijacije) i ima pravo na  trošak zastupanja u skladu s Tarifom. Štoviše, poželjno je da odvjetnik koji razumije mirenje (medijaciju) bude podrška svojoj stranci koja sporazumno pokušava riješiti svoj spor, odnosno problem.

Okončanje postupka mirenja (medijacije) nagodbom

Postignu li sporazum, stranke sklapaju nagodbu čime se dovršava mirenje (medijacija). Izmiritelj (medijator) može na zahtjev stranaka sudjelovati u sastavljanju nagodbe. Nagodba sklopljena u postupku mirenja (medijacije), pod pretpostavkom da je njome utvrđena određena obveza na činidbu o  kojoj se stranke mogu nagoditi te da sadrži izjavu obvezanika o neposrednom dopuštenju ovrhe (klauzula ovršnosti), ovršna je isprava.

Gdje se provodi postupak mirenja (medijacije)?

Postupak mirenja može se provoditi može bilo gdje i uz sudjelovanje izmiritelja (medijatora) kojega stranke odaberu (ad hoc mirenje/medijacija). Centar za mirenje Hrvatske odvjetničke komore daje strankama mogućnost korištenja prostorija Komore, odnosno zborova, uz uz izbor izmiritelja (medijatora) s popisa izmiritelja Centra za mirenje HOK-a.

Zašto je mirenje (medijacija) koristan mehanizan/alat za odvjetnike?

Prije svega zato što im omogućuje da strankama pomognu da brzo i efikasno riješe svoj spor/problem, dakle, da pruže strankama uslugu s kojom će biti zadovoljne. To nedvojbeno odvjetnikovom/odvjetničinom doprinosu ugledu, a  podrazumijeva i brzo plaćanje odvjetničkoga troška. Osim toga, mirenje je odličan alat za rješavanje starih predmeta. Zato je razumno poslati takve spise u mirenje.

Što je mirenje, a što je medijacija?

Radi se o istim postupcima, iako ti izrazi nisu istoznačnice. U nas je zakonski termin mirenje, mada je medijacija primjereniji naziv koji u većoj mjeri odražava bit postupka i ulogu izmiritelja/medijatora i koji bi trebalo, de lege ferenda, uvrstiti u zakon te koristiti u praksi.

Zato je i u ovome tekstu uz termin mirenje uvijek navedena (u zagradama) i medijacija.

Zakonska regulativa

Zakon o mirenju donesen je na sjednici Hrvatskog sabora dana 28.01.2011, a objavljen je u Narodnim novinama br. 18/2011 od 09.02.2011.

Umjesto zaključka

Ovime je u najkraćim crtama opisan postupak mirenja (medijacije) i onome tko je pročitao ovaj tekst pruženi su odgovori na osnovna i najčešća pitanja.

Međutim, odvjetniku/odvjetnici korisno je o mirenju (medijaciji) znati što više, čak i ako ne sudjeluje u postupcima.

Svakako, stranka koja svoj spor pokuša riješiti mirenjem (medijacijom) nimalo neće pogriješiti, sve da i mirenje (medijacija) ne uspije.

Time će pokazati da postupa kao razumna i odgovorna osoba koja svoje sporove/probleme pokušava riješiti mirno i sporazumno, na najvišoj civilizacijskoj razini.

To jednako vrijedi i za njezina punomoćnika-odvjetnika koji joj sugerira mirenje (medijaciju) u njemu joj pomaže.

 

Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore na sjednici održanoj 10. srpnja 2021. imenovao je članove Upravnog odbora Centra za mirenje HOK, za mandatno razdoblje 2021. – 2024.

 

Članovi Upravnog odbora Centra za mirenje su:

  • Sanja Tafra, predsjednica Centra
  • Vlatka Cvok, član
  • Boris Jukić, član.

 

UO CZM

e-mail: centar.za.mirenje@hok-cba.hr